Vaša košarica
Nemate više proizvoda u košarici
Od polovice kolovoza do kraja rujna osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo teško razdoblje u godini. Muku muče s nizom simptoma: šmrcaju, kišu, svrbi ih nos, imaju vodeni iscjedak iz nosa, otiču im kapci, otežano dišu... Ova neugodna alergija može se pojaviti u svakoj životnoj dobi. Mnogi koji se susreću s tom biljkom, koja je česta u nasadima suncokreta, soje, šećerne repe, kukuruza i krumpira, ali i u urbanim područjima niti ne znaju uzrok svojih tegoba, a još manje kako biljka izgleda. Ambrozija je korov podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a u Europu je stigla kao slijepi putnik na brodovima s robnim pošiljkama.
Jednogodišnja je biljka koja naraste 1 do 1,5 m. Ima vretenast korijen. Stablo joj je uspravno, razgranato, posuto grubim dlačicama, na presjeku je četvrtastog oblika. Listovi su jajolika oblika, posuti dlačicama. Cvjetovi su u obliku grozdastih cvatova, žućkaste su boje. Cvjeta u kasno ljeto i jesen proizvodeći pelud. Svaka biljka proizvede oko stotine milijuna zrnaca peludi svake godine. Zrnce peludi izgleda kao kugla sa šiljcima. Ima dobre aerodinamičke osobine i može putovati i stotinama kilometara. Svaka biljka proizvede više od 60.000 sjemenki koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina i izdržati smrzavanje. Najviše je rasprostranjena u Slavoniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj i primorsko-goranskom području. Pelud ambrozije za vjetrovitog vremena rasprostire se i do 600 kilometara, pa se može prenijeti iz Mađarske ili Lombardije, susjednih područja koje također imaju problem s rasprostiranjem ove biljke.
Pelud ambrozije jedan je od najjačih alergena. Najveće su koncentracije peludi u ranim jutarnjim satima i prijepodne.
Ambrozija je korov koji se vrlo brzo razmnožava pa je postala “neprijatelj broj 1” tijekom ljeta. Pelud ambrozije vrlo je snažan alergen jer jedna biljka može tijekom pet sati proizvesti oko 8 milijuna peludnih zrnaca. Cvate od polovice kolovoza pa sve do kraja rujna i izaziva vrlo jaki nadražaj vanjskih sluznica nosa (alergijski rinitis) i očiju (alergijski konjunktivitis). Glavni su simptomi vodenasta sekrecija iz nosa, svrbež i začepljenost nosa, svrbež u očima i suzenje. Vrlo je bitno na vrijeme alergiju prepoznati, dijagnosticirati i liječiti. U slučaju da se alergija nekoliko sezona uzastopno ne liječi ispravno, može se pojaviti alergijska astma, obilježena napadima suhog nadražajnog kašlja koji se javlja obično noću uz osjećaj gušenja i nedostatka zraka.
Osobe alergične na bilo koju pelud trebale bi izbjegavati provjetravanje stambenih prostorija rano ujutro kada je koncentracija peludi najveća.
Potrebno je svaki dan promijeniti odjeću i oprati je, kao i kosu na koju se hvata pelud.
Poželjno je boraviti na visinama iznad 800 metara ili na moru, gdje peludi ambrozije nema ili je prisutna u manjim količinama.
Iznimno je važno pratiti peludnu prognozu i informirati se o koncentraciji peludi, kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma. Preporučuju se šetnje i boravak u prirodi nakon kiše kada je koncentracija peludi u zraku niska ili je uopće nema. Ako je potrebno, nos i usta mogu se zaštititi maskom s hepa-filtrom koji sprječava prodor čestica manjih od 10 mikrona, za koje se zna da su glavni iritansi za sluznicu dišnog sustava.
Glavni način uništavanja ambrozije jest čupanje biljke iz zemlje, čime se smanjuje broj aktivnih biljaka. Međutim, redovno košenje trave svaka tri tjedna također je učinkovit način smanjenja broja peludnih zrnaca u zraku. Prema učestalosti izazivanja alergija u kontinentalnom pojasu, pelud ambrozije u zadnjih par godina postala je drugi alergen nakon grinje, izjednačivši se sa peludi breze. U primorskom pojasu i dalje je vodeći alergen pelud bora, čempresa i masline te crkvine, korova koji nije toliko snažan u izazivanju alergije iako cvate tijekom cijele godine.
U pojavi alergije općenito, pa tako i alergije na ambroziju, veliku ulogu ima nasljeđe, osobito ako alergiju ima netko od bližih srodnika (majka, otac, braća).