Probiotici - što trebam znati

Danas na policama ljekarni u Hrvatskoj možete pronaći više od 100 različitih preparata koji sadrže probiotike. Dok je njihova korist za organizam neosporna, ponekad se je teško snaći u velikom broju preparata i izabrati najbolji probiotik za svoj problem.

Što su probiotici?

Iako ih često nazivamo „dobre bakterije“, probiotici nisu nužno samo bakterije. Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se koriste u ispravnoj dozi, imaju pozitivan učinak na organizam domaćina. Oni mogu biti, i najčešće jesu, bakterije – i to uglavnom bakterije mliječne kiseline roda Bifidobacterium ili Lactobacilus. U nekim preparatima možete pronaći i gljivicu Saccharomyces cerevisiae (Saccharomyces boulardii) koja se najčešće koristi u preparatima namijenjenim probavnim smetnjama – kod dijareje ili proljeva, ili proljeva uzrokovanog upotrebom antibiotika.

Što su prebiotici?

Prebiotici su tvari koje neprobavljene dolaze do tankog i debelog crijeva gdje ih fermentiraju određeni mikroorganizmi. Oni su zapravo hrana probioticima i omogućavaju selektivan rast dobrih mikroorganizama u našem tijelu. Zbog toga imaju pozitivan učinak na tijelo domaćina. Česti prebiotici su inulin, laktuloza i fruktooligosaharidi.

Što su sinbiotici?

Sinbiotici su proizvodi koji u sebi sadrže i probiotik (živi mikroorganizam) i prebiotik (njegovu hranu).

 Što znače oznake na kutiji probiotika?

Svaki probiotički proizvod treba imati pravilno naznačen sastav na ambalaži. Tako ćete na kutijici iščitati da proizvod sadrži, npr. Lactobacilus reuteri DSM17938 10⁹ CFU.

Mikroorganizmi korišteni u ovakvim preparatima imaju svoj naziv, nomenklaturu mikroorgnizma, koji se označava kao rod – vrsta – soj. Tako je u gornjem primjeru rod Lactobacilus, vrsta reuteri, i soj DSM17938.

CFU označava koliki je broj živih bakterija koje mogu formirati kolonije (Colony Forming Units) i u ovom primjeru to je milijardu.

Na puno proizvoda naići ćete na izraz liofilizirano. Što znači liofilizirani soj bakterija? Mikroorganizmi koji su liofilizirani su, u postupku proizvodnje preparata, smrzavani i nakon toga dehidrirani, čime se povećava stabilnost samog preparata.

Na koji način probiotici djeluju?

Probiotici koje uzmemo oralnim putem (na usta) trebaju živi proći probavni put kroz želudac do crijeva gdje djeluju. A djeluju na nekoliko načina:⁽¹⁾

1. Djelovanjem na epitelijalnu barijeru u crijevima:

     - Pojačavanjem čvrstih veza između stanica crijevnog epitela (tight junctions)

     - Djelovanjem na proizvodnju intestinalne mukoze

2. Djeluju na patogene bakterije:

     - Borbom za hranu

     - Borbom za vezno mjesto – inhibicija vezanja patogena

     - Proizvodnjom baktericina – antimikrobnih tvari

3. Djelovanjem na imunitet (i prirođeni i stečeni)
4. Proizvodnjom kratkolančanih masnih kiselina

Koji probiotik je najbolji?

U ovom moru probiotičkih preparata, kako izabrati najbolji probiotik?

Važno je znati da nemaju svi probiotici jednako djelovanje i da je bitno znati za koju indikaciju odnosno problem treba odabrati koji soj mikroorganizma. Svake godine znanstvenici provode velik broj kliničkih istraživanja na ljudima kako bi saznali koji soj može pomoći za određenu indikaciju. Određene organizacije u svijetu, kao što je Svjetska gastroenterološka organizacija, sistematiziraju istraživačke radove i publiciraju smjernice koje nam pomažu odabrati pravilan proizvod za određeni problem. ⁽²⁾

Svakih nekoliko godina se ponovo revidiraju i preporuke Yale/Harvard radionice o probioticima.⁽³⁾

Znam koja vrsta mikroorganizma mi treba, kako da pronađem proizvod u kojem se ona nalazi?

Na našim stranicama ćete pronaći velik broj proizvoda sa živim mikroorganizmima http://www.mojaljekarna.hr/469-probiotici . S lijeve strane nalazi se nekoliko filtera od kojih posebno ističemo posljednji: pomoću njega možete izdvojiti proizvode s vrstom mikroorganizama koja vam treba.

Zašto mi u ljekarni preporučuju probiotik kada pijem antibiotik?

Antibiotici djeluju na bakterije, uzročnike bolesti, i vrlo često su neophodni u liječenju. Osim što eliminiraju loše bakterije, u crijevima djeluju i na one „dobre bakterije“ zbog čega se njihov broj smanjuje i na račun toga se povećava broj patogenih bakterija.

Najčešće nuspojave (neželjena djelovanja lijeka) prilikom uzimanja antibiotika su one gastrointestinalne – u najvećem broju slučajeva to je proljev.

Proljevi nakon korištenja antibiotika mogu biti uzrokovani i bakterijom Clostridium difficile koja je vrlo otporna na poznate antibiotike i teško je ju se riješiti iz organizma.

Proljevi zbog antibiotika mogu se pojaviti bilo kada tijekom korištenja antibiotika, ali i danima, čak i tjednima nakon prestanka korištenja antibiotika.

Ljekarnik će vam, uz korištenje antibiotika savjetovati i da uzmete probiotik kako biste umanjili mogućnost gastrointestinalnih nuspojava. Idealno ni bilo kada biste probiotik počeli uzimati čim prije uz antibiotik jer oni najbolje djeluju na sprečavanje nastanka proljeva.

Jako je bitno da između korištenja antibiotika i probiotika bude bar 2-3 sata razmaka, kako antibiotik ne bi ubio mikroorganizme iz probiotičkog preparata. Taj razmak nije potreban kod preparata koji sadrže samo Saccharomyces cerevisiae jer je to gljivica i na nju antibiotik nema takvo djelovanje.

Prema Preporukama za korištenje probiotika s Yale/Harvard probiotičke radionice, kod antibioticima uzrokovanog proljeva najkorisniji su proizvodi koji sadrže Saccharomyces cerevisiae, LGG (Lactobacilus rhamnosus), L. casei, L. bulgaricus ili Streptococcus thermophilus, a WGO kod djece daje smjernice i za korištenje kombinacije Bifidobacterium lactis i S. thermophilus.⁽³⁾

Pomaže li probiotik kod proljeva? Pomaže li probiotik kod zatvora?

Neke od najčešćih razloga korištenja probiotika su probavne smetnje: nadutost, proljev i zatvor. Probiotici pomažu ponovo uspostaviti normalnu ravnotežu u crijevnoj mikroflori, a djelovanjem na imunološki sustav pomažu u sprečavanju nastanka infektivnog proljeva.

Klinička istraživanja su pokazala da različiti sojevi mikroorganizama pomažu, osim kod proljeva uzrokovanih antibiotikom, infektivnih proljeva, oni imaju svoje mjesto i u sprečavanju proljeva uzrokovanih bolničkim infekcijama te kod liječenja akutnih proljeva.⁽³⁾ Pri tome je jako važno da, ukoliko se radi o malom djetetu ili ako proljev traje duže od 2-3 dana, ima krvi u stolici, prisutna je visoka temperatura, jaki abdominalni bolovi ili je gubitak tekućine toliki da je osoba malaksala, osoba posjeti liječnika.

Mogu li probiotici pojačati imunitet?

Određeni živi mikroorganizmi mogu pomoći u povećanju imuniteta. Prema Preporukama objavljenih nakon Yale/Harvard radionice u tu svrhu se mogu koristiti sljedeće vrste i sojevi: LGG (L. rhamnosus GG), L. acidophilus, L. plantarum, B. lactis i L. johnsonii. ⁽³⁾

Najveći dio stanica koje sudjeluju u imunološkim odgovorima nalazi se upravo u crijevima: čak do 70%. Probiotici djeluju i na prirođenu i na stečenu imunost.

Pomaže li probiotik kod vaginalnih infekcija?

Kod bakterijskih vaginoza broj Lactobacilus vrsta u vaginalnom traktu je značajno smanjen, a povećan je broj patogenih bakterija.

Bakterijske vaginoze obično se manifestiraju pojačanim mliječnim iscjetkom koji ima neugodan miris, po ribi. Miris se pojačava nakon spolnog odnosa ili menstruacije. Obično nije prisutan svrbež.

Bakterijske vaginoze obično se liječe antimikrobikom metronidazolom vaginalno ili oralno, ili klindamicinom (antibiotikom) oralno. Na žalost, nakon izlječenja velikom broju žena se simptomi jave unutar nekoliko mjeseci.

Kako bi se smanjila mogućnost povratka infekcije, korisno je uz antibiotik, kao i nakon njega, koristiti probiotik. ⁽⁴⁾ Probiotik možemo uzeti oralnim putem ili u obliku vaginalne tablete. ⁽⁵⁾ Korištenje probiotika smanjuje mogućnost prelaska patogena iz gastrointestinalnog trakta, u kojem normalno žive, u vaginalni trakt u kojem uzrokuju bolest.

Ukoliko antibiotik koristite vaginalno, za vrijeme korištenja probiotik uzmite oralno. Nakon toga možete tjedan dana uzimati ga lokalno (vaginalne tablete), a onda opet oralno kako bi se spriječila ponovna infekcija.

Kod bakterijskih vaginoza probiotici djeluju na nekoliko načina u vaginalnom traktu:

-          Natjecanjem s patogenim bakterijama za vezno mjestu na epitelu vaginalnog trakta

-          Natjecanje s patogenim bakterijama za hranu

-          Stvaranjem koagregata s patogenim bakterijama i na taj način ih spriječiti da se vežu za epitel

-          Proizvodnjom baktericina koji djeluju antimikrobno na patogene bakterije

-          Sniženjem pH u vaginalnom traktu zbog stvaranja mliječne kiseline (fermentiranjem šećera) – niži pH stvara nepovoljno mjesto za razmnožavanje patogenih bakterija

-          Stvaranjem vodikovog peroksida koji djeluje antimikrobno na određene patogene bakterije

Najčešće korištene vrste za sprečavanje bakterijskih vaginoza su L. acidophilus, L. casei, L. gasseri, L. reuteri i L. rhamnosus. ⁽³⁾

Mogu li djetetu dati probiotik?

Probiotici i prebiotici se normalno nalaze u majčinom mlijeku i dijete im je izloženo od rođenja. Prvi velik doticaj s „korisnim bakterijama“ dijete ima prilikom porođaja, kod prolaska kroz vaginalni kanal.

Kod različitih bolesti primijećene su razlike u mikrobioti djece.⁽⁶⁾ Također, postoje razlike u broju i vrsi mikroorganizama u crijevima djece koja su rođene vaginalno i one koje su rođene carskim rezom, kao i djece koja su dojena ili ne, jesu li odrastala uz životinje te ovisno o korištenju antibiotika u ranom djetinjstvu.

Velik broj probiotičkih pripravaka dostupnih na tržištu je razvijan posebno za djecu, uzima se u obliku kapi, prašaka koji se rastapaju u napitku ili čokoladica i čokoladnih bombona kako bi ih djeca što lakše prihvatila. Većina takvih proizvoda se može koristiti već od prvog dana života. Neki od proizvoda imaju i dodan vitamin D3 koji se obavezno daje dojenčadi i maloj djeci, posebice u zimskim mjesecima, pošto je za sintezu vitamina D u tijelu čovjeka neophodna sunčeva svjetlost.

Međunarodno Znanstveno udruženje za probiotike i prebiotike preporuča primjenu probiotika kod djece i to kod: regurigitacije, kolika, infektivne ili dijareje uzrokovane antibioticima, dijareje zbog Clostridium difficile, kao dopunu terapiji kod ulceroznog kolitisa, kod Helicobacter pylori, konstipacije, sindroma iritabilnog crijeva, uobičajenih infektivnih bolesti, nozokomijalnih infekcija, atopičnog dermatitisa i za očuvanje oralnog zdravlja.

Je li dobro davati probiotik kod dojenačkih grčeva?

Danas još uvijek nije u potpunosti razjašnjen mehanizam nastanka dojenačkih grčeva. Jedan od mogućih razloga je disbioza u crijevnoj flori dojenčeta te nedovoljno razvijena crijevna stjenka. Jedna od najviše ispitivanih probiotičkih vrsta kod dječjih grčeva, Lactobacilus reuteri, je pokazala da njeni određeni sojevi smanjuju trajanje u danu i intenzitet bebinog plača zbog kolika.⁽⁷⁾

Mogu li dati probiotik djetetu s atopijskim dermatitisom?

Svjetska alergološka organizacija preporučuje korištenje probiotika kod dojenčadi i djece s atopijskim dermatitisom.⁽⁸⁾ Korištenje probiotika smanjuje SCORAD (indeks koji opisuje jačinu dermatitisa).⁽⁹⁾ Također, WAO (Svjetska alergološka organizacija) preporučuje korištenje probiotika majkama koje doje, a čije dijete ima rizik od nastanka dermatitisa jer se u tom slučaju imunoglobulini i druge tvari važne u imunološkom odgovoru nastali u tijelu majke preko mlijeka prenose dojenčetu.

Procjenjuje se da je rizik za alergiju kod dojenčeta otprilike 10%. Ukoliko u obitelji već netko (roditelji ili braća) imaju alergiju (atopijski dermatitis, astmu…) rizik se znatno povećava na 20-30%.

WAO preporučuje trudnicama čija beba ima povećan rizik za alergiju uzimanje probiotika kako bi smanjile mogućnost razvoja atopijskog dermatitisa.

Mogu li koristiti probiotik ako sam trudna?

Da, trudnice mogu koristiti probiotike tijekom cijele trudnoće. ⁽¹⁰⁾ Važno je pripaziti da i druge tvari koje se nalaze u preparatu se smiju koristiti tijekom trudnoće i/ili dojenja. Ukoliko ste trudni ili dojenja, prije korištenja bilo kakvog lijeka, dodatka prehrani ili biljnog pripravka obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.

Imaju li probiotici nuspojave?

Kao i svaki lijek, biljni ili vitaminsko-mineralni dodatak prehrani koji djeluje na naš složeni organizam, tako i probiotici mogu imati nuspojave. U vrlo malom broju slučajeva zabilježeni su nadutost, mučnina ili proljev kao nuspojava kod korištenja probiotika. Osobama koje imaju jako imunokompromitiran organizam se ne preporučuje korištenje probiotika.

Djeluju li probiotici na živčani sustav?

U našim crijevima postoji 100 milijuna živčanih završetaka. Preko njih, ali i drugim putevima pomoću tvari koje proizvode, mikroorganizmi iz naših crijeva komuniciraju s centralnim nervnim sustavom. Dosadašnja su istraživanja pokazala da određeni probiotički sojevi mogu imati utjecaj na smanjenje depresije i anksioznosti, no potrebno je to područje još istraživati prije nego se može probiotik preporučiti u tu svrhu.⁽¹²⁾

 ^{Ivana Coner Pleško, mag. pharm.}

Literatura:

1. Kim H-J, Kim HY, Lee S-Y, Seo J-H, Lee E, Hong S-J. Clinical efficacy and mechanism of probiotics in allergic diseases. Korean Journal of Pediatrics. 2013;56(9):369-376. doi:10.3345/kjp.2013.56.9.369.

2. http://www.worldgastroenterology.org/guidelines/global-guidelines/probiotics-and-prebiotics/probiotics-and-prebiotics-english

3. Floch MH, Walker WA, Sanders ME, Nieuwdorp M, Kim AS, Brenner DA, et al. Recommendations for probiotic Use-2015update: proceedings and consensus opinion. J Clin Gastroenterol 2015;49(Suppl. 1):S69e73.x

4. Cribby S, Taylor M, Reid G. Vaginal Microbiota and the Use of Probiotics. Interdisciplinary Perspectives on Infectious Diseases. 2008;2008:256490. doi:10.1155/2008/256490.

5. Parvin Bastani, Aziz Homayouni, Violet Gasemnezhad Tabrizian and Somayeh Ziyadi (2012). Dairy Probiotic Foods and Bacterial Vaginosis: A Review on Mechanism of Action, Probiotics, Prof. Everlon Rigobelo (Ed.), InTech, DOI: 10.5772/50083.

6. Slattery J, MacFabe DF, Frye RE. The Significance of the Enteric Microbiome on the Development of Childhood Disease: A Review of Prebiotic and Probiotic Therapies in Disorders of Childhood. Clinical Medicine Insights Pediatrics. 2016;10:91-107. doi:10.4137/CMPed.S38338.

7. Chau K, Lau E, Greenberg S, Jacobson S, Yazdani-Brojeni P, Verma N, et al. Probiotics for infantile colic: a randomized, double-blind, placebo-controlled trial investigating Lactobacillus reuteri DSM 17938. J Pediatr. 2015;166:74–78

8. Fiocchi A, Pawankar R, Cuello-Garcia C, et al. World Allergy Organization-McMaster University Guidelines for Allergic Disease Prevention (GLAD-P): Probiotics. The World Allergy Organization Journal. 2015;8(1):4. doi:10.1186/s40413-015-0055-2.

9. Rather IA, Bajpai VK, Kumar S, Lim J, Paek WK, Park Y-H. Probiotics and Atopic Dermatitis: An Overview. Frontiers in Microbiology. 2016;7:507. doi:10.3389/fmicb.2016.00507.

10. Elias J, Bozzo P, Einarson A. Are probiotics safe for use during pregnancy and lactation? Canadian Family Physician. 2011;57(3):299-301.

11. Patel R, DuPont HL. New Approaches for Bacteriotherapy: Prebiotics, New-Generation Probiotics, and Synbiotics. Clinical Infectious Diseases: An Official Publication of the Infectious Diseases Society of America. 2015;60(Suppl 2):S108-S121. doi:10.1093/cid/civ177.

12. Huang R, Wang K, Hu J. Effect of Probiotics on Depression: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Nutrients. 2016;8(8):483. doi:10.3390/nu8080483.