Vitamini su esencijalne tvari koje ljudsko tijelo ne može sintetizirati i potrebno ih je unositi hranom. Ime, vitamin, dao je poljski biokemičar Kazimierc Funk 1912. godine. izolirajući kristalnu tvar iz riže. Vita latinski znači život-amin znači Amin; mislilo se da vitamini pripadaju aminima, što nije točno, ali je ime ostalo do dan danas.

Postoji oko 40-tak različitih tvari poznatih kao esencijalni nutrijenti u čovjekovoj prehrani. Od tih 40-tak, 13 ih je prepoznato kao vitamini, 15 ih je prepoznato kao esencijalni minerali, minerali u tragovima ili elektroliti. Ostalih 12 su aminokiseline.

Vitamini su kemijski vrlo različiti organski spojevi, a povezuje ih njihova vitalna uloga u odvijanju važnih procesa u organizmu.

Vitamini se dijele na dvije skupine:

- vitamini topljivi u vodi (vitamini B-skupine, vitamin C)

- vitamini topljivi u mastima (vitamini A, D, E, K).

Vitamini topljivi u vodi

U ovu skupinu pripadaju vitamini B skupine i vitamin C. Ovi vitamini se lako apsorbiraju direktno kroz gastrointestinalni trakt u krv. Slabo se zadržavaju u tkivima, te njihove rezerve traju 2-6 tjedana. Iznimka je vitamin B12 koji se akumulira u jetri u količinama dovoljnim za zadovoljenjem prehrambenih potreba organizma kroz duže vrijeme (3-5 godina). Izlučuju se većim dijelom urinom intaktni ili kao u vodi topljivi metaboliti.

Vitamini B-skupine

U ovu skupinu pripadaju vitamini: B1, B2, B3, B4, B5, B6, B7, B9, B12, B15 i B17. Svaki od ovih vitamina ima zasebnu i važnu ulogu u organizmu. Izvor ovih vitamina su: riba, jaja, meso, integralne žitarice.

Vitamin B1 (tiamin) – vrlo je važan u metabolizmu ugljikohidrata i za normalnu funkciju živčanog sustava. Izvor ovog vitamina su integralne žitarice, žumanjak i crveno meso.

Vitamin B2 (riboflavin) – važan je u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Izvor ovog vitamina su jaja, mlijeko, meso, sir i zeleno povrće.

Vitamin B3 (niacin) – nalazi se u dva oblika, kao nikotinska kiselina i nikotinamid. Ovaj vitamin kao i ostali iz B-skupine ima ulogu u metabolizmu, a potiče zdrav izgled kože. Najviše ga ima u pšenici,mahunarkama, mlijeku i ribi.

Vitamin B9 (folna kiselina) – važna je za sintezu DNK i u sintezi hemoglobina stoga manjak ovog vitamina može dovesti do anemije. Povećane potrebe za ovim vitaminom posebno su uočene kod trudnica. Namirnice koje su najbogatije folnom kiselinom su: jetra, bubrezi, zeleno povrće, kvasac i orasi.

Vitamin C

Vitamin C ili askorbinska kiselina je jedan od najispitivanijih vitamina i prvi sintetski dobiveni vitamin. U prirodi je prisutan u svježem povrću i voću, a ovim vitaminom su naročito bogati: agrumi, jagode, rajčice, brokule, kiseli kupus, šparoge. Vitamin C je izrazito važan antioksidans te sudjeluje u borbi protiv infekcija i doprinosi bržem oporavku od bolesti i prevenciji od naknadnih bakterijskih i virusnih komplikacija.

Vitamini topljivi u mastima

U ovu skupinu pripadaju vitamini A, D, E i K. Njihova apsorpcija ovisi o mogućnosti tvorbe micelarne disperzije lipidnih komponenata hrane sa žučnim solima. Kada je apsorbiran, vitamin topljiv u mastima putuje do mjesta u tijelu gdje se posprema za potrebe organizma. Kada organizam treba vitamine oni se putem specijalnih proteinskih nosača dovode do jetre, a zatim i do perifernih organa. Zadržavaju se duže u organizmu, te stvaraju rezerve u masnim tkivima i jetri. Izlučuju se uglavnom fecesom putem enterohepatske cirkulacije.

Vitamin A (beta karoten) – važan je za kontrolu rasta i razvoja epitelnog tkiva te sudjeluje u stvaranju vidnog pigmenta. Ovaj vitamin također ima ulogu i antioksidansa, a najviše ga nalazimo u zelenom i žutom voću i povrću (mrkva, špinat, kelj, naranča). Ostale namirnice bogate vitaminom A su jetra, ribe i jaja.

Vitamin D (kalciferol) – glavna uloga ovog vitamina je održavanje normalne razine kalcija i fosfora u organizmu. Ovaj vitamin možemo sintetizirati sami u organizmu djelovanjem UV-zraka, ali ga možemo i unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem mesu i ulju, mlijeku i mliječnim proizvodima, te u gljivama.

Vitamin E – snažan antioksidans koji je prisutan u velikim količinama u hrani pa je njegov deficit vrlo rijedak. Namirnice najbogatije ovim vitaminom su biljna ulja, prije svega suncokretovo. Važan izvor ovog vitamina su i sjemenke biljaka, lješnjaci, bademi i kikiriki.

Vitamin K – ima vrlo važnu ulogu u koagulaciji krvi. Izvor ovog vitamina su biljna ulja i tamnozeleno lisnato povrće.

Proizvod dodan u listu želja
Proizvod dodan za usporedbu